NetSvet Online Vodič

Rudarskom sektoru neophodna ulaganja
Rudarskom sektoru u Srbiji potrebno ulaganje od milijardu evra da bi proizvodnja mineralnih sirovina u rudnicima bila podignuta na najviši mogući nivo, smatra državni sekretar u Ministarstvu energetike Radivoje Milanović. Rudarskom sektoru neophodna ulaganja

Državni sekretar u Ministarstvu energetike Radivoje Milanović izjavio je da je u rudarski sektor u Srbiji potrebno uložiti milijarde evra da bi proizvodnja minaralnih sirovina u rudnicima bila podignuta na najviši mogući nivo.

Milanović je u intervjuu Tanjugu rekao da je potrebno što pre uraditi Strategiju upravljanja mineralnim sirovinama u Srbiji kako bi se privukli strani investitori da ulažu u rudarski sektor u našoj zemlji.

Državni sekretar u Ministarstvu energetike najavio je da je sasvim izvesna gradnja nove termoelektrane u Kostolcu, u koju je potrebno uložiti oko 500 miliona evra, i dodao da će najverovatnije na jesen ili u proleće biti raspisan tender za gradnju tog postrojenja.

"Planiramo da površinski kop 'Drmno' u Kostolcu proizvodi od devet do 12 miliona tona uglja, što je dovoljno za taj novi termokapacitet," rekao je Milanović i istakao da bi slično postrojenje snage 300 megavata trebalo da bude izgrađeno u Štavlju, u okviru istoimenog rudnika sa podzemnom eksploatacijom, čije rezerve iznose od 50 do 70 miliona tona uglja.

Prošle godine u budžet Srbije "slilo" se oko milijardu dinara od naknade za korišćenje rudnog blaga, a posle usvajanja Predloga zakona o rudarstvu, koji je trenutno u skupštinskoj proceduri, priliv u budžet trebalo bi da bude još veći, naglasio je Milanović.

"Novi zakon o rudarstvu trebalo bi da bude usvojen na jesen i on će doprineti boljoj organizaciji rudarskih preduzeća, što ima za cilj modernizaciju i rekonstrukciju pojedinih rudnika u Srbiji", napomenuo je Milanović.

Prema njegovim rečima, zalihe uglja u Srbiji, osim Kosova i Metohije, u rudnicima "Kolubara" i "Kostolac" iznose oko 2,3 milijarde tona i kvalitet uglja zadovoljava potrebe postojećih, kao i termopostrojenja koja tek treba da budu izgrađena.

Govoreći o neophodnim količinama uglja za nove termoelektrane, za koje je već raspisan tender - "Kolubaru B" i "Nikolu Teslu B3", Milanović je rekao da će ugalj za njihove potrebe biti obezbeđen sa površinskog kopa "Kolubara".

"Potrebno je, kada u puni kapacitet budu došla oba spomenuta objekta, da površinski kop Kolubara proizvodi oko 36 miliona tona uglja ili za oko šest miliona tona više nego sada," istakao je Milanović.

Proizvodnja uglja u vlasništvu države

Državni sekretar je rekao da se procenjuje da će u otkope na lokalitetima u Radljevu i Južnom polju, koji pripadaju opštinama Lazarevac i Ub, biti potrebno uložiti između 600 i 700 miliona evra iz sopstvenih sredstava EPS-a i iz kredita i naglasio da se za tu svrhu neće tražiti strateški partner, kao za nove termoelektrane.

Milanović je rekao da je u Srbiji od ukupno 10 rudnika metala privatizovano njih osam, RTB Bor je i dalje u državnom vlasništvu, a privatnog vlasnika dobilo je i oko 70 rudnika nemetala.

"Proizvodnja uglja u Srbiji je i dalje u vlasništvu države - u Kolubari, Kostolcu i Resavici," rekao je Milanović, i dodao da je plan da država pronađe nove investitore za rudnike koji su zatvoreni zbog neuspešnih privatizacija, zbog čega je, kako je rekao, nemali broj rudara ostao bez posla.

Prema njegovom mišljenju, država treba da ostane većinski vlasnik u RTB Bor-u u vreme ekonomske krize, da ne bi došlo do obustavljanja proizvodnje, a, što se tiče investicija, u topionicu je potrebno uložiti oko 200 miliona evra, a u rudarski sektor RTB Bor oko 120 miliona evra, da bi proizvodnja bila još veća.

Milanović je naglasio da je bezbednost rudara na radu u Srbiji na donjoj ivici tolerancije i objasnio da bi svako rudarsko preduzeće, pojedinačno, trebalo da ulaže u zaštitu rudara na radu, a da Ministarstvo energetike samo vrši periodični inspekcijski nadzor.

"Bezbednost rudara u Srbiji može i mora da bude mnogo bolja", poručio je Milanović i dodao da prosečna plata rudara u podzemnoj eksploataciji uglja iznosi od 40.000 do 50.000 dinara.

Izvor: RTS :: Vesti

Rod manji, cene voća niže
Loše vremenske prilike umanjuju kvalitet voća, te ih prerađivači i trgovci otkupljuju po cenama znatno nižim od prošlogodišnjih. Procena je da će ovogodišnji rod biti manji, što dodatno zabrinjava prioizvođače. Rod manji, cene voća niže

Zbog kiše koja umanjuje kvalitet maline, višnje, kajsije, prerađivači i trgovci voće otkupljuju po cenama znatno nižim od prošlogodišnjih. Tvrde da ih na to primorava evropsko tržište, koje je pod uticajem ekonomske krize.

Iz godine u godinu višnja sve manje vredi. Pre tri godine trgovci i prerađivači plaćali su 24 dinara po kilogramu, a ove samo 20 dinara. Izuzetak je bila 2008. kada je, zbog smanjenog roda, dostigla cenu od 34 dinara.

Dnevnica berača kreće se od osam do 11 dinara za kilogram višnje što je manje od polovine otkupne cene. I pored tako niske cene, mnogo je voćara koji nemaju kome da je prodaju.

U okolini Knjaževca kupce čeka pet stotina tona višnje. Ova voćka nije na ceni ni u drugim zemljama.

U Poljskoj ubrana košta 20 evro centi, u Mađarskoj 18, približno toliko vredi i u Hrvatskoj.

Naše najtraženije voće, malina, po svemu sudeći gubi trku na evropskom tržištu. Prošlogodišnja visoka otkupna cena oko 180 dinara za kilogram, kako tvrde prerađivači, bila je najveća u poslednjih 20 godina. To se vratilo kao bumerang proizođačima.

Ljubiša Jovanović iz Osečine tvrdi da je cena đubriva povećana a da se cena malina tri puta smanjila.

"Cene đubriva i zaštitnih sredstava otišle si dva-tri puta, a cena maline je sa 180 došla na 70, 60 dinara, tri puta se smanjila", istakao je Jovanović.

Zbog izuzetno visoke otkupne cene prošle godine, hladnjače su ostale bez zarade. Prosečna izvozna cena prerađene maline krajem prošle i početkom ove godine iznosila je 2,80 eura, a nabavna 2,43 evra za kilogram. Prerađivači su ovog leta oprezniji.

Godinama smo Zapadnoj Evropi prodavali po 80.000 tona maline, prošlogodišnji izvoz vredeo je oko 120 miliona evra.

"Dani srpske kajsije"

Procena je da će ovogodišnji rod biti manji, a zbog slabijeg kvaliteta i cene će biti niže.

Prema podacima izvoznika, kupci iz Belgije ovih dana plaćaju malinu iz Poljske 82 evrocenta.

Naši prerađivači i trgovci očekuju da će kupci sa zapada, zbog smanjene potražnje na njihovom tržištu, uslovljene ekonomskom krizom, plaćati prerađenu malinu ovogodišnjeg roda u proseku ispod dva evra za kilogram.

U Miokovcima kod Čačka počeli su "Dani srpske kajsije"posvećeni problemima proizvodnje, prerade i prometa kajsije i drugog koštičavog voća.

Ovo selo je sa 50 stabala po stanovniku prvo u zemlji. Sa oko 150 hektara pod kajsijom 60 domaćinstava ubere godišnje i po 250 vagona plodova, koje izvozi pretežno u Rusiju.

Udruženje "Miokovačka kajsija", u ime proizvođača devet sela ovog kraja, uputilo je pismo ministru poljoprivrede u kome negoduje zbog niske otkupne cene od samo 20 dinara po kilogramu sa PDV-om, što jedva pokriva osnovne troškove savremenog gajenja kajsije.

Predsednik udruženja Jugoslav Lazović podseća da je prošle godine ovo voće otkupljivano po 38 dinara, a to je ako se preračuna prema vrednosti evra, više nego dvostruko veća cena od sada ponuđene.

Izvor: RTS :: Vesti

Reforma političkog sistema u Srbiji
Preregistracijom stranaka na političkoj sceni Srbije biće jasno iza kojih partija stoje birači, ocenio ministar Milan Marković. Reforma moguća usvajanjem i primenom sedam zakona. Depolitizacija organa za sprovođenje izbora uslov je objektivnog izbornog procesa. Reforma političkog sistema u Srbiji

Na političkoj sceni Srbije, preregistracijom stranaka koja počinje 23. jula, u narednih šest meseci biće jasno koje su to partije iza kojih stoje birači, izjavio je ministar državne uprave i lokalne samouprave Milan Marković.

Marković je u intervjuu Tanjugu rekao da će umesto sadašnjih 650, na političkoj sceni Srbije ostati "barem deset puta manje političkih stranaka".

Političke stranke će biti u obavezi da pripreme odgovarajuća dokumenta, statut i program, odnosno urade izmene koje su predviđene zakonom, kao i da obezbede 10.000 potpisa.

Partije koje budu upisane u registar političkih stranaka biće registrovane po novom zakonu i neće morati da skupljaju potpise za izbore.

Marković je istakao je da je reforma političkog sistema u Srbiji moguća usvajanjem i primenom sedam zakona, među kojima su i zakon o jedinstvenom biračkom spisku čiji predlog je utvrdila vlada, zakon o državnoj izbornoj komisiji i zakon o izboru odbornika koji su završeni i nalaze se u vladinoj proceduri.

U toku je priprema izmena Zakona o izboru narodnih poslanika, Zakona o izboru predsednika Republike i Zakona o finansiranju političkih stranaka koji je u nadležnosti Ministarstva finansija, rekao je Marković i izrazio nadu da će ti dokumenti biti završeni do kraja ove godine.

Elektronska baza podataka 

"Bitan element reforme izbornog sistema je birački spisak, koji bi u naredne tri godine trebalo da bude pretvoren u jedinstvenu elektronsku bazu podataka, koja će građanima omogućiti da glasaju tamo gde se nalaze, umesto da putuju u mesto svog prebivališta", naglasio je Marković.

Izborni proces, zakonima o izboru odbornika i izboru narodnih poslanika, biće promenjen i zahtevaće od političkih stranaka da se reformišu, a novi izborni sistem biće većinski, a stranke će imenom i prezimenom predlagati svoje kandidate.

Prednost ovakvog sistema je uspostavljanje direktnog odnosa birača i kandidata, tako da će u lokalnu skupštinu ulaziti oni koji dobiju poverenje građana, ocenio je ministar.

Prema njegovim rečima, "ove promene će naterati političke stranke da unutar sebe promene sistem vrednosti i da rangiraju ljude, ne po lojalnosti, ili po nekom minulom radu, nego po tome koliki oni ugled uživaju u javnosti".

Napomenuvši da je jedan od uslova objektivnog izbornog procesa i depolitizacija organa za sprovođenje izbora, Marković je podsetio da je sadašnja Republička izborna komisija ispostava političkih stranaka shodno njihovoj snazi u republičkom parlamentu i da uprkos tome, što tamo sede stručni ljudi, ponekad donosi i političke odluke.

Uspostavljanje Državne izborne komisije 

"Moramo uspostaviti nezavistan i profesionalan izborni organ - Državnu izbornu komisiju, koja bi trebalo da ima svega devet članova i koja neće biti podložna političkim uticajima već će raditi objektivno, nepristrasno, profesionalno i isključivo po zakonu", rekao je Marković.

Marković, koji je i šef Koordinacionog tela Vlade Srbije za opštine Preševo, Bujanovac i Medveđa istakao je da je to telo posle više godina bojkota od strane albanskih političara ponovo u punom sastavu, jer su u njemu predstavnici svih partija Albanaca sa juga Srbije.

Prema njegovim rečima, rad tog tela opterećen je brojnim problemima, a na njegov rad utiču međusobni odnosi albanskih partija, ali i dešavanja na teritoriji Kosova i Metohije.

"Pred Koordinacionim telom je posao uspostavljanja političke stabilnosti, ali "na žalost Albanci imaju vrlo tvrd stav - ne žele da prime Srbe u lokalne vlasti na način na koji bi to Srbi želeli, a sa druge strane postoji zahtev da Albanci budu uključeni u republičke organe koji rade u tim opštinama", rekao je Marković. 

Prema njegovim rečima, taj zahtev je delimično legitiman, Koordinaciono telo radi na ostvarenju tog zahteva uz insistiranje da lokalna uprava bude multietnička i da Srbi učestvuju u lokalnoj vlasti.

Marković je za septembar najavio otvaranje odeljenja Niškog univerziteta u Medveđi, u kome će mladi Srbi i Albanci, kako je rekao, "ponovo sedeti zajedno u klupama i slušati istog profesora, bez obzira na to bio on Srbin ili Albanac i učili iz istih udžbenike, po programu Republike Srbije".

Obrazovanje pitanje budućnosti 

"Za nas je najvažniji rad sa mladima, jer je pitanje obrazovanja pitanje budućnosti, a Koordinaciono telo ima za cilj proširenje tog odeljenja i u Bujanovcu", istakao je ministar državne uprave.

Marković je objasnio da su u toj opštini škole odvojene na albanske i srpske, da mladi Srbi odlaze na studije u Niš, Kragujevac ili Beograd, a mladi Albanci idu u Prištinu i Tetovo i Tiranu, tako da među zajednicama nema komunikacije.

Otvaranjem ovog odeljenja, kako je rekao, mladi ljudi biće stimulisani da svoja znanja stiču u svojim opštinama i da na kraju obrazovanja eventualno u njima ostanu i da rade.

Formirali smo posebnu grupu za pitanje obrazovanja - osnovnog i srednjoškolskog, rekao je Marković i objasnio da je posebno komplikovano i sporno pitanje udžbenika.

"Udžbenici na albanskom jeziku praktično ne postoje, koriste se neki sa Kosova i Metohije, ali to ne odgovara našim potrebama, ni cilju - da se uspostavi odnos međusobnog poverenja", rekao je Marković.

Izvor: RTS :: Vesti

Napad na zgradu MUP-a u Atini
Maskirana lica napala su noćas zgradu Ministarstva unutrašnjih poslova u Atini, polupavši stakla i izazvavši požar molotovljevim koktelima. U incidentu nije bilo povređenih. Napad na zgradu MUP-a u Atini

Zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova u Atini noćas je bila na meti maskiranih napadača.

U incidentu u kojem je požar izazvan molotovljevim koktelima i polupana stakla na zgradi, na sreću nije bilo povređenih.

Grčki mediji javili su da se incident dogodio noćas oko 1 čas, a da je na zgradi pričinjena znatna materijalna šteta. Istraga je u toku.

Napadi eksplozivnim napravama ili zapaljivim bombama učestali su u Atini i Solunu, a često se za njih optužuju grupe ekstremne levice ili anarhistični pokreti.

Snažna bomba eksplodirala je u petak ujutro ispred kancelarije poreske službe u atinskom kvartu Ambelokipi i izazvala veliku materijalnu štetu ali nije bilo povređenih.

Česte mete napadača su diplomatska predstavništva, javne zgrade, banke ili prodavnice automobila.

Napadi su se pojačali posle ubistva tinejdžera u Atini u decembru prošle godine koje je izazvalo velike nemire u zemlji.

Izvor: RTS :: Vesti

Filharmonija "u inat svima i uprkos svemu"
Gostovanje vrhunskih domaćih i svetskih dirigenata i solista i, već uobičajene, programske atrakcije obeležiće sledeću sezonu Beogradske filharmonije, koja će se odvijati pod sloganom "U inat svima i uprkos svemu". Filharmonija "u inat svima i uprkos svemu"

Naredna sezona Beogradske filharmonije odvijaće se pod motom "U inat svima i uprkos svemu", uz gostovanje vrhunskih domaćih i svetskih dirigenata i solista i uz, već uobičajene, programske atrakcije i novitete.

"Mnogo je razloga za ovakav naziv sezone, ali ću izdvojiti samo dva. Prvo, inat je jedan od najprepoznatljivijih srpskih brendova i jedna od onih reči koje se teško mogu prevesti na druge jezike. Drugo, ako slušate naše političare, čujete da im non-stop neke okolnosti 'ne idu na ruku'. Beogradska filharmonija je rešila da, u inat svima i uprkos svemu, pripremi najuzbudljiviju sezonu do sada", rekao je u intervjuu agenciji Beta direktor Filharmonije Ivan Tasovac.

U sezoni koja će početi 23. oktobra biće izvedeno 30 koncerata, podeljenih u tri pretplatna ciklusa, simbolično nazvana: "Crveni", "Plavi" i "Beli abonman".

Promotivna prodaja kompleta karata za dosadašnje pretplatnike Filharmonije počela je 29. juna, a za pet dana prodato je 3.300 ulaznica, što je više od 10 odsto ukupnog broja karata za narednu sezonu. Prodaja za nove pretplatnike počeće 1. septembra, rekao je Tasovac.

Predizborna kampanja, deterdženti i kozmetika

Naredne nedelje će početi i marketinška kampanja u medijima za novu sezonu Filharmonije, koja je zamišljena kao parodija na poruke u predizbornim kampanjama političkih partija i na televizijske reklame za deterdžente, kozmetiku i druge proizvode.

Jedan od noviteta u predstojećoj sezoni biće takozvani artist "in rezidens", odnosno stalni gostujući solista orkestra.

"To će biti Hagai Šaham, koji spada u sam vrh svetskog violinizma. Stalni gostujući solista ima privilegiju da bira programe i dirigente, a nastupa četiri puta u toku sezone", rekao je Tasovac.

Među gostujućim solistima u narednoj sezoni biće violončelisti Sol Gabeta, Danijel Miler-Šot i Ralf Kiršbaum, violinista Žil Apap, virtuoz na trubi Sergej Nakarjakov i hornista Radek Baborak.

"Razmazili smo našu publiku, koja je u proteklih nekoliko sezona već navikla da sluša iste one soliste koje sluša i publika u Berlinu, Londonu, Njujorku, Minhenu", naglasio je Tasovac.

Koncert za di-džeja i orkestar

Među posebnim atrakcijama najavljenim za narednu sezonu Beogradske filharmonije su koncert za di-džeja i orkestar, zatim nastup Rašer saksofon kvarteta i koncert četvorice violinista pod upravom dirigenta ser Nevila Marinera, na kojem će, osim Hagaija Šahama, nastupiti Stefan Milenković, Robert Bokor i Itai Šapira.

U programu nastupajuće sezone biće zastupljeni i retki solistički instrumenti, poput usne harmonike ili harfe, a Tasovac je najavio i nekoliko koncertnih premijera dela savremenih srpskih i svetskih kompozitora.

Vek od rođenja kompozitorke Ljubice Marić (1909-2003) Filharmonija će obeležiti izvođenjem kompozicija Nataše Bogojević i Irene Popović, specijalno naručenih povodom jubileja.

Tokom naredne sezone biće predstavljena i autobiografija dirigenta Zubina Mehte na srpskom, koji će tim povodom doputovati u Beograd.

"Imamo čast da Fondacija Beogradske filharmonije nosi ime Zubina Mehte. To je privilegija koju imaju samo Izraelska i Beogradska filharmonija. Trenutno ugovaramo termin Mehtinog dolaska u Beograd povodom promocije njegove autobiografije, u kojoj se spominju i Beograd i ovaj orkestar", rekao je Tasovac.

O Beogradskoj filharmoniji kao jednom od vodećih evropskih orkestara, u kojem je prosečna starost muzičara oko 30 godina, proteklih nedelja pisali su i govorili veliki svetski mediji, među kojima su "Fajnenšel tajms", "Independent", "Njujork tajms", kao i "Bi-Bi-Si".

Izvor: RTS :: Vesti

Vesti-RTS
Rudarskom sektoru neophodna ulaganja Rudarskom sektoru neophodna ulaganja Rudarskom sektoru u Srbiji potrebno ulaganje od milijardu evra da bi proizvodnja mineralnih sirovina u rudnicima bila podignuta na najviši mogući nivo, smatra državni sekretar u Ministars...
 
Sport-RTS
Marija Todosijević u četvrtfinalu Marija Todosijević u četvrtfinalu Srpska reprezentativka u tekvondou u kategoriji do 67 kilograma Marija Todosijević plasirala se u četvrtfinale 25. letnje Univerzijade u Beogradu, pošto je u osmini finala pobedila Kasand...
 
Svet-RTV
Šest osoba preminulo u požaru u Londonu Šest osoba preminulo u požaru u Londonu LONDON - Šest osoba, među kojima jedna beba od tri nedelje i jedan sedmogodišnji dečak, poginulo je danas u požaru jedne zgrade u Londonu, saopštila je večeras londonska policija i do...
 
Politika-Danas
DS da prestane da sluša Dačića i Nikolića DS da prestane da sluša Dačića i Nikolića - Tražim od Demokratske stranke da odmah prestane sa pravljenjem trulih kompromisa sa SPS i ostalim anti-NATO strankama, kao što je SNS Tomislava Nikolića, jer to znači odustajanje od na...
 
Zanimljivosti-SerbianCafe
Gde letuju zvezde belog sporta? Gde letuju zvezde belog sporta? Majorka, Kolašin, krstarenje Sredozemnom morem...saznajte gde letuju Ana Ivanović, Jelena Janković i Novak Đoković. Nakon što su završili učešće na Vimbldonu, vreme je za predah. A...
 
Vesti-Press
Brže bih uveo Srbiju u EU! Brže bih uveo Srbiju u EU! Tomislav Nikolić kaže da put Srbije ka EU ometa nesposobna vlast DS-a , tvrdi da je od Olija Rena dobio uverevanja da Evropa nema ništa protiv SNS-a Lider SNS-a Tomislav N...
 
Tehnologija-ITSVET
Apple sajt najposećeniji Apple sajt najposećeniji iPhone je izazvao pometnju u mesecu maju kada se pojavio ako je sudeći po rezultatima poseta korisnika sajtovima proizvođača hardvera. Sajt Apple-a je tokom pomenutog meseca posetilo 55.7...
 
Svet-Press
Ivo Sanader o razlozima za ostavku: Hteo sam da šokiram Hrvate i EU! Ivo Sanader o razlozima za ostavku: Hteo sam da šokiram Hrvate i EU! U intervjuu „Jutarnjem listu" bivši premijer Ivo Sanader izjavio da će šok uticati na to da se Hrvatska suoči s realnošću i da političari EU shvate da su neprincipijelni ...
 
Kultura-RTS
Očuvanje Pećke patrijaršije, prioritet države Očuvanje Pećke patrijaršije, prioritet države Očuvanjem kulturnog identiteta Pećke patrijaršije štiti se kulturno blago ne samo srpskog naroda već i celokupne svetske baštine, ocenili su srpski ministri kulture i vera prilikom pos...
 
SPORT-BETA
Zimonjić i Nestor danas u finalu Vimbldona BEOGRAD, 4. jula 2009. (Beta) - Srpski teniser Nenad Zimonjić i njegov partner u dublu Kanadjanin Danijel Nestor igraju danas u finalu Vimbldona protiv prvih nosilaca, braće Boba i Maj...
 
Džetset-Press
Dramatično - Laušević uhapšen u SAD! Dramatično - Laušević uhapšen u SAD! Glumac Žarko Laušević uhapšen u sredu u SAD jer mu je istekla viza i uskoro bi mogao da bude izručen Srbiji, u kojoj ga čeka još osam godina robije! Slavni glumac Žark...
 
U Fokusu-Press
NIS-u duguju 30 milijardi dinara! NIS-u duguju 30 milijardi dinara! Direktor Naftne industrije Srbije Kiril Kravčenko izjavio je da je dug prema ovoj kompaniji oko 30 milijardi dinara, dok je NIS uspeo da smanji svoja dugovanja prema drugim firmama....
 
Kultura-Danas
Drugačija Evropa Drugačija Evropa Megacom i Dom omladine Beograda organizuju filmski ciklus „Drugačija Evropa“, koji će od danas do 5. jula biti održan u bioskopskoj sali Doma omladine u terminima od 18 i 20 sati i po...
 
Društvo-Danas
Predstavljena knjiga tekstova Ivana Đurića Politička biografija Ivana Đurića, pretočena u knjigu tekstova nastalih od 1990. do 1997. obuhvata vreme koga se, tadašnja opozicija, a današnja vlast, seća vrlo selektivno, rekla je ...
 
Hronika-Danas
Kako da sunčanje bude uživanje, a ne noćna mora Kako da sunčanje bude uživanje, a ne noćna mora Iako stručnjaci godinama upozoravaju na negativne uticaje sunčevog zračenja, najnovija istraživanja pokazuju da mnogo veće posledice po organizam mogu nastati njegovom nedovoljnom izlag...
 
Automobili
Akcija : Fiat 500 za rođendan vodi u Rim Akcija : Fiat 500 za rođendan vodi u Rim Fiat 500 proslavlja rođendan tako što svakome ko kupi bilo koji model tog automobila tokom jula, poklanja putovanje za dve osobe u „večni grad“. Akcija “Hej...vi...
 
Poslovna Žena
I loš zadah ima leka I loš zadah ima leka Za neprijatan dah krive su bakterije koje vrebaju između zuba i prekrivaju jezik i, ako ih ništa ne ometa, razmnožavaju se i otpuštaju otrove koji stvaraju loše mirise. Osim pranja zuba...
 
Ženski kutak-Fashion
Održana druga večer Dubrovnik Fashion Week-a Održana druga večer Dubrovnik Fashion Week-a „Zašto bi netko ovo htio prikazati?" priupitala me kolegica iz jednog poznatog tjednika dok smo sinoć sjedili na živopisnom dubrovačkom Stradunu. Isto pitanje sigurno je zanimalo stot...
 

 

Pošalji e-mailom


Pošalji stranicu prijatelju
module by